Čuvaj se senjske ruke - August Šenoa

24.05.2010. @ 14:57

Povijesni roman Čuvaj se senjske ruke govori o ponosu, volji i snazi hrvatskog naroda. Autor djela je hrvatski književnik August Šenoa rođen 1838. godine, umro 1881. godine u Zagrebu. Za Šenou je karakteristično što je koristio povjesne motive u svojim djelima. Poznatija djela su: Zlatarevo zlato, Seljačka buna, Čuvaj se senjske ruke i dr. Osim pjesama, pripovjedaka, kritika i rasprava bavio se i kazališnim radom. Njegovo doba povjesničari još nazivaju i Šenoino doba. Roman Čuvaj se senjske ruke objavljen je prvi put 1876. godine i to na hrvatskom jeziku. Njegova radnja temeljena je na povijesnim činjenicama i prikazuje Senj u prvoj polovini 17. stoljeća.

Radnja se zbiva u okolici Senja i samom gradu. Ponosni i malobrojni senjski Uskoci neprestano ometaju Mletačke planove jer su lojalni austrijskome caru. Uspješno se brane od Venecije na moru i turaka na kopnu. Bez premca su, odišući hrabrošću, ponosom i odanošću svojem gradu. Kako je Hrvatska u to vrijeme bila dio Habsburške Monarhije čija politička slika nije mnogo marila za hrvatske krajeve niti narod, Hrvati su živjeli u stalnom pritisku od napda sa svih strana. Kako se hrvatski narod nije mirio sa time da bude porobljen i iskorištavan baš od svakoga, narod se organizirao i junački branio svoje domove. Na području Senja bili su poznatiji kao Senjski uskoci i oni su požrtvovno, hrabro i časno branili te krajeve od napada i osiguravali mir. Mletak po imenu Vittorio poželio je prelijepu krčanku Dumu. Ona se usprotivila prošnji i pobjegla na buru, a Vittorio ju je proganjao sa vojnicima. Dumu spašava Juriša koji je uzima u barku i vesla prema pučini. Mlečani su na varku pokušali izmamiti iz grada Uskoke. Beč je prestao davati plaću uskocima za vojnu službu te Danilo, zapovijednik uskoka, traži od biskupa Marka pomoć. Dogovoren je sastanak tog dana u senjskoj kuli sa komesarom Andrijom, biskupom Markom, uskočkim vojvodom Jurišom i drugima, kako bi se napravio sporazum sa Venecijom o slobodnom kretanju morem između Paga i Istre. Usprkos tome, mletački brod potapa Senjski brod sa ženama i djecom. Marko potajno odlazi u Veneciju i sastaje se sa uglednicima među kojima je i Rabata koji postaje zapovjednikom Senja. Rabata imenuje Antonija pobočnikom, no ne zna da je Antonijev ujak redovnik po imenu Cipriano koji Antonija prisili da mu kaže što je u Veneciji dogovoreno. Antonija šalje da kaže Senjanima istinu o uroti protiv njih i zaprijeti mu da ga posluša jer mu u suprotnom ne ginu vješala. Cipriano se pojavljuje u senjskom samostanu da bi priopćio prisutnima kako se Senju sprema veliko zlo i da ih je biskup Marko izdao te njihove namjere da protjeraju ljude iz grada i smaknu svo plemstvo i otmu zemlju. Unatoč upozorenjima Cipriana, Rabata se ipak pojavljuje u Senju iz kojeg su pobjegli mnogi mještani. Oni koji su zatečeni bili su pogubljeni. U Rabatin špijun Vittorio koji je proganjao Dumu pokušava se osvetiti Juriši za to što je oženio Dumu i koju je Juriša sakrio u gradu. Njenu lokaciju izdaje pijanac Bogdanić, no u zadnji tren je Juriša uspjeva sakriti kako ih Vittorio ne bi našao. Juriša ubija izdajicu i oboje bježe iz Senja. Rabata proganja Senjane koje pri odlasku blagoslivlja biskup Marko. U Graz odlazi Barbo kako bi nadvojvodi Ferdinandu priopćio razvoj situacije. Ferdinand obećaje da će za nedjela biti kažnjeni svi odgovorni. Protjerani uskoci vraćaju se s Jurišom u grad gdje ga Rabata zatvara, no u isti tren uskoci s Dumom i Pavlom napadaju tvrđavu i smaknu Rabata koji se kukavički skrivao u dimnjaku te njegovu glavu objese na tvrđavu. U bitci pogiba i Antonio. Biskup Marko jedini je uspio izmaći uskocima. Nakon godine dana Senjom je ponovno bio vladao mir. Klara i Đuro sklapaju brak. Biskup Marko je postao nadbiskup u Splitu, no ubrzo je izopćen iz crkve i spaljen na trgu u Rimu.

 

Komentirati mogu samo ulogirani korisnici. Kaj čekaš?