Pakao - Dante Alighieri

31.05.2010. @ 11:00

 Pakao je dio Božanstvene komedije, remek djela talijanskog pisca Dante Aliaghierija, rođenog 1265. u Firenzi, a umro je između 13. i 14. rujna 1321. u Ravenni. Od drugih njegovih ostalih djela ističu se Novi život i De vulgari eloquentia. Tema Božanstvene komedije je trodnevno putovanj kroz zagrobni život, tj. kroz pakao, čistilište i raj. Autor se u jednom trenu svojeg života nađe u mračnoj šumi, što je simbol života, kojom dugo luta i nađe put do nekog brda. Krene prema brdu no prolaz mu zapriječe tri za ono vrijeme nepojmljiva bića, gepard, lav i vučica. Dante se okrene natrag i pokušava otići, no u susret mu dolazi Vergilije da ga izbavi s krivog puta, koji je jedan od najutjecajnijih rimskih pisaca, a također je kao i navedene životinje nesvakidašnji lik. Za Dantea je on simbol vizije, razuma i mudrosti. Vergilija šalje Beatrice, lik iz Danteovog romana Vita nuova, a simbolizira milost i gracilnost. Vergilije vodi Dantea kroz sve tri postaje zagrobnog života.
Danteova vizija pakla je propadajući niz koncentričnih krugova, svaki niži sloj je ujedno i uži, što znači da je i težina grijeha prema dnu sve teža i teža. Na dnu pakla nalaze se izdajnici, što je povezano sa Danteovim stvarnim životom, kada je kao vojnik doživo poraz zbog izdaja. Prvi krug pakla naziva se još i Limb, u njemu se nalaze duše nekrštenih te prerano preminule duše djece. Njihova jedina muka je čežnja bez nade da vide Boga. U ovom krugu nalazi se i Vergilije. Drugi krug pakla je namjenjen dušama ljubavnika i u njemu je neprestana paklena oluja. Minos, čuvar i razvrstitelj preminulih prema težini grijeha čuvar drugog kruga. Treći krug pakla predviđen je za proždrljivce, njihove muke su izloženost kiši i snijegu, lijeganje u blato i rasčetvorivanje mitskog čuvara Hada, Kerbera. Četvrti krug pakla namjenjen je dušama rasipnika i škrtaca. Njihova kazna je prsima gurati težak teret, a čuvar im je Pluton. Flegija je čuvar petog kruga pakla u kojem se nalaze duše srditih, žestokih i lijenih. U šestom krugu Dante razgovara sa Farinatom i Cavalcantijem, a krug je predviđen za krivovjerce. Njihova kazna je ukop u vatrenim grobovima. Sedmi krug podjeljen je na tri sloja. U prvom kentauri čuvaju nasilnike, a njihova kazna je da su uronjeni u rijeku vruće krvi i gađani strijelama. Druga razina sedmog kruga je za samoubojice pretvorene u otrovno granje, rasipnike koje gone hrapijama trče kroz to otrovno grmlje samoubojica. Treća razina sedmog kruga je za nasilnike, oni protiv Boga leže na užarenom pijesku, oni protiv prirode moraju trčati preko njega, a oni protiv rada moraju sjediti na njemu. Osmi krug čini deset rovova, u prvom su zavodnici žena koje bičuju demoni, u drugom su laskavci uronjeni u govna, treći rov je za simoniste i naglavce su zabodeni u šuplje stjene. Četvrti rov osmog kruga je za lažne proroke i vračeve, koji hodaju unazad naopako okrenutih glava. Peti rov je za podmitljivce i varalice u vrućoj smoli, čuvaju ih vragovi. Šesti rov je za licemjere koji hodaju sa debeim zlatnm kabanicama. Sedmi rov je za lupeže koji trče proganjani otrovnicama. U sedmom rovu Dante sreće Odiseja, a predviđen je za himbene savjetnike. Deveti rov je za sijače nesloge koje vrag ranjava mačem, a u desetom rovu su krivotvoritelji sa strašnim bolestima. Dantea i Vergilija u deveti krug prenosi div Antej, on ima četiri zone, Kain, u kojem su izdajice rođaka, Antenori je zona za izdajnike domovine i stranaka, Tolomej, za izdajicu gostiju, Guidecca je zona za izdajice dobročinitelja. Središte koje se naziva i Kocita, sjedište je i zemlje, gdje sjedi ogromni Lucifer do pola uronjen u zemlju i zatočen u led. Nakon putovanja u pakao Vergilije i Dante izlaze iz pakla na mjestu južnog pola gdje se nalazi ulaz u čistilište.U Danteovom djelu odrazio se cjelokupan život medijavalnog svijeta i po Engelsovim riječima bio je on "u isti mah posljednji pjesnik srednjeg vjeka i prvi moderni pjesnik". Pisac i političar koji ljudsko djelovanje gleda u sklopu nepromjenjivih moralnih zakona. Dante je izrazio i vrijeme u kojem je živio i trajne ljudske dileme između dužnosti i osjećaja, misaonosti i akcije.

 

Komentirati mogu samo ulogirani korisnici. Kaj čekaš?