Povratak Filipa Latinovicza - Miroslav Krleža

31.05.2010. @ 11:05

 Povratak Filipa Latinovicza je psihološki roman koji je napisao Miroslav Krleža, hrvatski pisac, književnik i enciklopedist, rođen u Zagrebu 1893. godine. Smatra se jednim od najvećih hrvatskih književnika 20. stoljeća. To je jedan od njegovih najpoznatijih romana. Radnja drame zbiva se u Zagrebu, a opisuje povratak glavnog lika u grad nakon dvadeset i tri godine izbivanja. Roman prenosi ideju modernog beskućnika koji poput Odiseja luta svijetom, te nalazi izgubljeno djetinjstvo i pozitivno u svojem životu. Tokom misli ispisuje Filipov život poput Prousta te sa strane retrospekcije ostaje Krležino remek djelo.
Filip je intelektualni lik koji se bavi slikarstvom i govori o problematici osjećaja pripadnosti osobe koja dvadeset godina provodi u inozemstvu, daleko od domovine, obitelji i zavičaja, kao jedne opće otuđenosti od svijeta. Roman započinje retrospektivnim pogledom u prošlost u kojem se nazire Filipovo nejasno podrijetlo, sukob s majkom, nedostatak oca i bjeg izvan zemlje. Naizgled liči povratku Leona u Gospoda Glembajevi, a vidi se i doza njegovog opisa kolorističke pripadnosti umjetničkom krugu, ipak je Filip slikar. Sjećanja naviru u vidu krađe nešto novaca i izlasku sa ženama upitnog morala ali i zaključanih vrata koja predstavljaju isključenost. Od tog dana živi kao protuha i na ulici. Sjeća se i Karoline koja mu je sjela u krilo i kao najmekša i senzualna uspomena daje mu snage i utjehe. Karolina se udala i to ga je natjeralo da razmisli o samoubojstvu, te je skočio u vodu sa svetog Florijana. Grad mu je poznat, grad mu je stran, njegova majka, gospođa Regina drži trafiku koju je prepoznao, ona mu retrospektivno budi sjećanja.Majka mu je poljskog podrijetla, te su je svi zvali Regina, čuvala je sliku gole žene gotovo poput relikvije. Sjeća se događaja kada ga majka ostavlja samog u kavani i vraća se po njega tek kasno popodne kada odlaze u posjet gospođi čija šojka je znala govoriti francuski. Propituje identitet svojeg oca, a posjet gostionici budi mu sjećanja iz djetinjstva, poput posjeta kupleraju i sjećanja na njen bijel trbuh koji nikako ne može razjasniti u glavi. U Kostanjevcu spašava bika iz goruće štale i postaje junak. Upoznao je plemenitaša s kojim se njegova majka družila, te majka naručuje portret od Filipa i saznajemo više o odnosu i pogledu Filipa i majke iz razvoja portreta. Djelo je kompleksno, treba ga temeljno iščitati da bi se shvatio smisao, a sam roman završava tragedijom.

 

Komentirati mogu samo ulogirani korisnici. Kaj čekaš?