Ribanje i ribarsko prigovaranje - Petar Hektorović

31.05.2010. @ 11:09

 Ribanje i ribarsko prigovaranje, narativni je spjev autora Petra Hektorovića, koji je rođen 1487. godine u Starigradu. Njegova obitelj bila je na čelu plemstva otoka Hvara. Kako su turci u to vrijeme napadali otoke, dao je sagraditi utvrdu Tvrdalj nedaleko od svoje palače kako bi se stanovnici imali gdje skloniti u slučaju napada. No, ipak umire u vrijeme napdada Turaka. Najpoznatije djelo mu je spomenuti spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje. Podjeljeno je u tri djela, s obzirom da se radnja zbiva kroz tri dana.
Hektorović piše spjev iz prvog lica, govori prijatelju Brutčeviću da odu na put u trajanju od tri dana kako bi se odmorili. Sa još dvojicom ribara i alatom za lov ribe, kreću na putovanje. Tijekom dana uspjeli su uloviti dovoljno ribe za ugodan objed, koji su skuhali pristavši na obalu. Vjetar im je išao na ruku pa nisu morali veslati i umjesto toga su se zabavljali pričanjem pitalica. Na obali sa ulovom nahrane i druge ljude koji se tamo nađu. Ljudi na otocima nemaju rijeka, stoga je ribare zanimalo da li Petar zna kako one nastaju. Hektorović im drage volje pojasni njihovo pitanje i daje opširan odgovor. Drugog dana, momci kreću na put u jutro, sjedaju u brod i putuju dalje. Tijekom puta Paskoje pjeva narodnu pjesmu, a nakon njega i Nikola još jednu. Hektoroviću je to sve jako zanimljivo, stoga zapisuje pjesme koje pjevaju ribari. Priprave ručak, a prisutni seljani zapjevaju pjesmu I kliče divojka. Pred večer, junaci stižu do mjesta Nečujam, gdje je živio i Marulić, kojeg Hektorović iznimno cijeni i govori o njemu s poštovanjem, kao i njegov gad Split. Tijekom razgovora ponovno se zaigraju pitalicama. Trećeg dana, glavni likovi šeću kroz Nečujam i spominju sve slavne ljude. Nakon toga vraćaju se na more i ponovno love ribu. Opisuju se brojne vrste riba. Sreću i nekog znanca s kojim razmjenjuju razgovor. Tijekom njega spominje se i Hektorovićeva kula Tvrdalj. Hektorović zapisuje sve priče koje pričaju ribari. Navečer pristaju u malu uvalu i ponovno pjevaju i pričaju. To je sve nagnalo Hektorovića da zapiše svoje misli o tome koliko zapravo među priprostim ljudima postoji veliko bogatstvo, kako u vidu priča i pjesama, tako i u vidu bistrih umova.

 

Komentirati mogu samo ulogirani korisnici. Kaj čekaš?